Studija krajobraza otoka Cresa predstavljena je u petak, 18. prosinca u prostorijama Zajednice Talijana Cres, gdje je postavljena i izložba „Krajobrazi otoka Cresa“. Multimedijalna izložba predočava rezultate studije pomoću postera, videoprezentacije i audiozapisa, a u Cresu je bila otvorena samo preko vikenda jer se od 23. prosinca seli u zagrebački muzej Mimara gdje će se moći pogledati do 10. siječnja. Tijekom sljedeće godine izložba će biti postavljena u raznim naseljima na Cresu kako bi bila lako dostupna što većem broju otočana.
Na predstavljanju studije i otvorenju izložbe okupio se veliki broj Cresana i gostiju te su za zanimanjem poslušali predavanja članova tima koji je radio na krajobraznoj studiji. Čak su i stariji otočani teško prepoznavali dijelove Cresa koji su istraženi, opisani i zabilježeni skicama, crtežima i fotografijom tijekom jednogodišnjeg istraživanja koje je provela raznolika ekipa stručnjaka uz pomoć studenata krajobrazne arhitekture.
„Na kraju godine se rade bilance pa smo i mi željeli predstaviti jedan od rezultata našega rada,“ rekao je na početku voditelj PPLR-a Ugo Toić, te postavio sljedeća pitanja: što je to krajobraz ili krajolik, jesu li krajolici Cresa bitni njegovim stanovnicima i mogu li pomoći u promišljanju budućnosti otoka? „Upravo smo ta pitanja postavili i u okviru PPLR-a kojem je cilj izraditi strategiju razvoja otoka na temelju bogate i vrijedne baštine, a jedna od otočnih vrijednosti je i krajobraz“, rekao je Toić. Poimenice je zahvalio svima koji su sudjelovali u krajobraznom istraživanju.
Mirna Bojić iz Ministarstva kulture podsjetila je kako je Vijeće Europe, koje stoji i iza PPLR-a, donijelo Krajobraznu konvenciju te naglasila je kako je do sada vrlo malo područja izradilo krajobrazne studije kao što su to učinili grad Zagreb, Brijuni, Krka, Starogradsko polje na Hvaru i sada otok Cres.
Jednogodišnje istraživanje i postignute rezultate predstavila je njegova koordinatorica Tanja Kremenić istaknuvši kako se otočni krajobraz smatra prirodnim, no radi se o jako dobro skrivenom antropomorfnom krajobrazu ili, kako je Kremenić rekla „otok Cres je kulturni krajobraz pod krinkom prirodnog“. Ukratko je objasnila prirodne i ljudske čimbenike koji su utjecali na nastanak krajolika kakvog danas poznajemo.
Dr. Goran Andlar sa zagrebačkog Studija krajobrazne arhitekture obrazložio je metodologiju koja je korištena u ovom istraživanju – ubičajena metodologija modificirana je zbog suradnje s mentorima stručnjacima za druga područja, te zbog konzultanta iz Vijeća Europe. Predstavio je 15 krajobraznih područja na koja je podijeljen otok Cres ovisno o reljefu, vegetaciji, načinu korištenja i drugim karakteristikama, te izdvojio nekoliko iznimnih otočnih krajobraza koji su vrijedni na međunarodnoj razini, a to su središnji i obalni pašnjaci, Tramuntana s Predošćicom, Osor sa slatinama, maslinici grada Cresa i Vransko jezero. „Cres ima relativno očuvana naselja ali su sva izgubila integritet s okolnim poljoprivrednim površinama osim samog naselja Cres – to je jedno od posljednjih takvih naselja na našoj obali i vrlo dobra podloga za promišljanje o budućnosti. Ova studija donosi dosta opširne smjernice, prijedloge za strategiju, ali i za čitatelje. Pitanje je može li se lokalna zajednica s time identificirati jer to je prilika za upoznavanje vlastitog prostora i njegovih vrijednosti, rekao je Andlar.
Arhitekt Miran Križanić objasnio je vizualno-likovnu interpretaciju krajobraza otoka Cresa koju je realizirala grupa od osmero crtača, a etnologinja i kulturna antropologinja Marija Borovičkić predstavila vezu etnološkog istraživanja i prostornog identiteta otoka. Njezin je tim intervjuirao četrdesetak osoba, otočana, turista i stručnjaka koji se bave problematikom otoka, a jedan od zaključaka je da postoji svijest stanovnika o mogućnostima spajanja tradicijskog i suvremenog.
Na kraju su sve okupljene pozdravili predsjednik creskog gradskog vijeća Marčelo Damijanjević i zamjenica gradonačelnika Jadanka Blatt istaknuvši kako su ovo istraživanje i studija otočanima njihov otok prikazali drugim očima.
Studija krajobraza otoka Cresa će se u digitalnom obliku uskoro moći preuzeti i na web stranici PPLR-a.
