U razdoblju od 7. do 11. srpnja otokom su „krstarile“ tri grupe od 3 – 4 mladića i djevojaka u naumu da dobiju čim sveobuhvatniji uvid u njegov krajolik. Radi se o studentima Agronomskog fakulteta koji sa svojim mentorima sudjeluju u izradi Krajobrazne studije otoka Cresa, još jedne aktivnosti u sklopu PPLR-a. U sklopu projekta već je provedena inventarizacija graditeljske baštine kojom je obuhvaćeno 820 objekata, a nakon višemjesečnih kabinetskih priprema nedavno je započeo terenski dio izrade Krajobrazne studije.
Jedna od prirodnih vrijednosti otoka Cresa je njegova krajobrazna raznolikost, oblikovana pod utjecajem tisućljetne interakcije čovjeka i prirode, a koja danas privlači mnoštvo turista. Hrvatski sabor je ratificirao Europsku konvenciju o krajobrazima još 2003. godine, 2004. je stupila na snagu, no ona još uvijek nije u potpunosti zaživjela u praksi pa je creski primjer poticaj za njezinu konkretniju primjenu. Ne samo da će razlikovanje krajobraznih područja otoka Cresa biti istraženo na temelju relevantnih karakteristika prirodne osnove, nego će se u metodologiju dodatno uvesti etnografski i umjetnički aspekt. „Način na koji se provodi ova Krajobrazna studija je nešto drugačiji od uobičajenih metoda krajobraznog istraživanja na razini Hrvatske jer će ona uključivati i niz polustrukturiranih intervjua s različitim interesnim skupinama kako bi se usporedila njihova percepcija, tj. pogled na krajobrazni prostor koji ih okružuje te ustanoviti na koji način koriste prostor i na koji bi željeli da se ubuduće koristi prostor otoka. Percepcija stanovništva može ponuditi novo stajalište o granicama krajobraznih područja“, kaže voditeljica projekta izrade Studije Tanja Kremenić, asistentica u PPLR-u. Grupa studenata koju vodi etnologinja Marija Borovičkić je intervjuirajući kazivače obišla velik broj naselja na otoku razgovarajući sa lokalnim stanovništvom i turistima. Predviđeno je nastaviti sa razgovorima prilikom sljedećeg posjeta otoku najavljenom za mjesec listopad. Ovog puta naglasak je bio na razgovorima sa starijim otočanima i turistima, a naknadno se planira ispitivače susresti i s mladima te stručnjacima, osobama iz raznih sektora koje se na profesionalan način bave prostorom otoka Cresa.
Osim grupe koja provodi intervjue, na terenu su bile još dvije, zadužene za fotografiranje i skiciranje krajobraza te izradu tipologije krajobraza što je stručno-znanstvena metodologija kojom se vode krajobrazni arhitekti. Te dvije skupine vode mentori Miran Križanić, arhitekt iz udruge Dragodid, te Goran Andlar, docent na Agronomskom fakultetu, odakle dolaze i studenti koji su se dobrovoljno javili za terenski rad na Cresu.
Tijekom priprema proučena je dostupna znanstvena, stručna i popularna literatura te je dobro isplanirano terensko istraživanje kako bi se otok pregledao u čim većoj mjeri, koliko dopušta četverodnevni rad, nastojeći pronaći kompromis sa srpanjskim vrućinama i manje dostupnim, ali za studiju važnim otočnim dijelovima. Rezultati će svakako biti zanimljivi, jer će osim ponuđene tipologije krajobraza i likovne interepretacije, nakon provedenih brojnih intervjua s različitim interesnim skupinama, dati bolje smjernice u planiranoj elaboraciji razvojne strategije otoka Cresa.
