U zagrebačkom Muzeju Mimara održan je 16. prosinca prvi u nizu okruglih stolova na kojima će se raspravljati o pilot projektima održivog razvoja (PPLR) koje na području jugoistočne Europe provodi Vijeće Europe u suradnji s lokalnim dionicima. Okrugli stolovi se organiziraju u sklopu PPLR Otok Cres kako bi se dionicima i partnerima pružila posebna prilika za raspravu ključnih tema povezanih s razvojnim procesima na pilot teritoriju.
Tema prvog okruglog stola bila je „Lokalni razvoj – Pitanje upravljanja“. U kontekstu PPLR-a riječ upravljanje ima značenje engleske riječi governance. Vijeće Europe, odražavajući trenutne sociološke rasprave, definira koncept upravljanja kao skup mehanizama koji oblikuju društvene aktivnosti u koje su uključeni uprava, privatni i civilni sektor, odnosno pojavljivanje i preklapanje kompleksnih odnosa koji uključuju „nove aktere“ izvan političke arene. U širem smislu, upravljanje je način na koji se proces razvoja primjenjuje u upravljanju gospodarskim i društvenim resursima. Upravljanje ne zamjenjuje upravu (government) koja se odnosi na način na koji su državne vlasti organizirane kroz formalne i hijerarhijske agencije javnog sektora i kroz birokratske postupke.
Okrugli stol su organizirali Vijeće Europe, Ministarstvo kulture i Društvo arhitekata Zagreba, pa su na početku pozdravne govore izrekli predsjednik Društva Teo Budanko, pomoćnica ministrica kulture Sanja Šaban, te voditeljica Pilot projekta lokalnog razvoja Anne Pisot koja je i moderirala raspravu. Uvodno je obrazložila da ovaj okrugli stol ima za cilj predstaviti dobre primjere iz Europe i Hrvatske, od kojih je svaki poseban i jedinstven, prilagođen svom teritoriju, sa željom da nadahnu na nova rješenja.
U prvoj prezentaciji je Prosper Wanner iz Venecije govorio o Faro konvenciji i njezinoj primjeni u konkretnim projektima realiziranima u Marseilleu te o planovima za obnovu venecijanskog Arsenala. Za Veneciju je rekao kako se radi o primjeru pretjerane valorizacije baštine jer, uz gotovo 30 milijuna turista godišnje, 60.000 stalnih stanovnika ne može normalno živjeti. Nasuprot tome, u Marseilleu je Vijeće Europe provelo projekt u suradnji s lokalnim stanovništvom i postignut je dogovor između mnogih lokalnih dionika koji je rezultirao šetnicom dugom 365 kilometara koja prolazi kroz sve vrijedne i zanimljive dijelove grada i njegove okolice.
Ivan Ciprijan iz Ministarstva poljoprivrede je održao predavanje „Upravljanje lokalnim razvojem – primjer LEADER programa“ u kojem je predstavio sustav LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa) i najnovije zakonske propise koji reguliraju to područje.
O upravljanju otokom Cresom govorio je creski gradonačelnik Kristijan Jurjako uvodno predstavivši najveći hrvatski otok. Govoreći o sustavu upravljanja obrazložio je njegovo funkcioniranje u Hrvatskoj, ali i izdvojio primjere dobre prakse iz vlastitog iskustva zahvaljujući kojima je Cres jedan od transparentnijih gradova u Hrvatskoj.
Posljednje predavanje nazvano „Integrirana otočna razvojna politika“ održao je Nenad Starc s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Uvodno je iznio različite definicije otoka i osnovne statističke podatke o hrvatskim otocima, ali i nelogičnosti prema kojima se Malta sa 390.000 stanovnika i Cres sa 3.000 stanovnika, zbog podjednake površine smatraju malim otocima. Starc smatra da su otocima kroz povijest najbolje upravljali sami otočani, a da je „danas upravljački mehanizam zahrđao jer nema suradnje, nema interdisciplinarnog pristupa upravljanju razvojem otoka“.
Okrugli stol zaključen je raspravom na kraju koje je Pisot sažela izrečene stavove: „U vremenima smo istraživanja i iskušavanja različitih novih pristupa, potrebna je nova logika upravljanja područjem, drugačija od sadašnje koja se prvenstveno temelji na administrativnom upravljanju, pri čemu su administrativne granice nužni okvir. Teritorijalni razvoj treba osloboditi sektorskog pristupa koji često koči dinamiku razvoja, a baština pri tome ima važnu ulogu jer ujedinjuje različite dionike koji sudjeluju u odlučivanju“.
