Uvod

Pilot projekt lokalnog razvoja (PPLR) “Otok Cres” provodio se kao dio Regionalnog programa kulturne i prirodne baštine u Jugoistočnoj Europi koji je Vijeće Europe provodilo od 2003. godine. U programu, koji se sastojao od tri komponente (izgradnja institucionalnih sposobnosti, rehabilitacija nasljeđa i lokalni razvoj), sudjelovali su Albanija, Bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Rumunjska i Srbija.

Otok Cres izabran je 2008. godine kao ogledno područje za provedbu Pilot projekta lokalnog razvoja (PPLR). Projekt je iniciralo Vijeće Europe, a pod koordinacijom Ministarstva kulture u njegovu realizaciju uključili su se Gradovi Cres i Mali Lošinj, Primorsko-goranska županija te ministarstva nadležna za resore zaštite prirode i okoliša, regionalnog razvoja i razvoja otoka, poljoprivrede, turizma i prostornog planiranja.

Partneri

Ministarstvo kulture

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Ministarstvo regionalnog razvoja

Primorsko-goranska županija

Grad Cres

Grad Mali Lošinj

Odluka o izboru otoka Cresa temeljila se na njegovim karakteristikama: bogata, raznolika i ugrožena kulturna i prirodna baština, očuvan okoliš, snažan identitet, negativni demografski trendovi, napuštanje i propadanje ruralnih naselja te poteškoće u nastavku provedbe dosadašnjih razvojnih modela.

Svrha PPLR-a bila je pronaći odgovor za poteškoće i izazove povezane s integriranim razvojem i planiranjem budućnosti ruralnih krajeva posebnih karakteristika, uvođenjem inovativnih i drugačijih postupaka i praksi koje će omogućiti njihov razvoj na temelju vlastitih resursa, poštujući specifičnosti područja.

Opći cilj

Istražiti dugoročni potencijal regije u socijalnom i gospodarskom razvoju na temelju kulturnih i prirodnih bogatstava pomoću eksperimentalne dimenzije pilot projekta lokalnog razvoja.

Program PPLR-a bio je izrađen u skladu s prioritetima Vijeća Europe i dio je općeg političkog i društvenog procesa koji se pokazao potrebnim zbog mnogobrojnih kriza koje su posljednjih godina pogodile Europu. Jedinstveni doprinos PPLR-a počiva na teritorijalnom i lokaliziranom pristupu koji promiče:

• – demokratsku kulturu koja građanima i zajednicama daje temeljnu ulogu u oblikovanju politike, donošenju odluka i upravljanju teritorijem, kao potpora aktivnostima nadležnih tijela i institucija;
• – razvojni model koji osigurava koheziju i socijalnu pravdu, suzbija siromaštvo i isključenost te unaprjeđuje kvalitetu života i životnu okolinu čovjeka;
• – društvenu i gospodarsku vrijednost baštine putem strategija koje uvažavaju tradiciju i vještine zajednica, najbolje iskorištavaju različitost te obnavljaju lokalne procese.

Specifični ciljevi

• – Stvoriti dugoročni plan regionalnog razvoja za otok Cres.
• – Uspostaviti međunarodnu, državnu i lokalnu suradnju, odnosno multilateralnu i interdisciplinarnu suradnju među svim zainteresiranim subjektima.
• – Stvoriti model za specifične probleme hrvatskih otoka.
• – Uključiti lokalne ljudske resurse (“bottom-up” pristup).
• – Uključiti u razvojni plan unaprjeđenje životnih uvjeta na otoku, razvoj otvaranja novih radnih mjesta, poboljšanje zdravstvene usluge, poboljšanje infrastrukture.
• – Razviti održivi plan za kulturni turizam, s naglaskom na promociji i zaštiti kulturne i prirodne baštine.
• – Uključiti u razvojni plan razvitak tradicionalne poljoprivrede.
• – Poticati nastavljanje tradicionalnih vještina.

 
Opis

 PPLR Otok Cres je usmjeren na stvaranje dugoročnog regionalnog razvojnog plana za održivi razvoj otoka, primjenjujući metodologiju koju je Vijeće Europe predložilo državnim i lokalnim partnerima. Projekt angažira lokalno stanovništvo kao ključnog nositelja razvitka. Sastoji se od nekoliko faza koje bi trebale voditi kroz raznoliku suradnju, preuzimanje obaveza i interdisciplinarne ekspertize prema stvaranju smjernica za održivi razvoj otoka.

Očekivani rezultati

 – Usvajanje regionalnog razvojnog plana kao dugoročnog razvojnog programa te potvrđivanje Plana kao regionalnog razvojnog projekta na razini županije

• – Potpisana Povelja o teritoriju
• – Sastavljen popis ostvarivih projekata
• – Dovršene pilot akcije
• – Tiskani promotivni materijali

 
Upravna tijela projekta

 Upravljanje projektom strukturirano je na način da projektni partneri i društvena zajednica na projektnom teritoriju imaju potpun nadzor nad svim aktivnostima projekta. Najviše upravno tijelo projekta jest Međuministarska komisija (kasnije preimenovana u Međuministarsku radnu skupinu) koja je sastavljena od ministara ili državnih tajnika onih ministarstva koji su projektni partneri te predsjednika upravnog odbora projekta. Zadatak navedene komisije jest politički potvrditi projekt, njegove rezultate i opcije za promjenu postupaka na državnoj razini te omogućiti usklađivanje projekta s državnom politikom.

Na lokalnoj razini projekt nadzire i usmjerava Upravni odbor od 15 članova – predstavnika Gradova Cresa i Lošinja, Ministarstva kulture, Primorsko -goranske županije, Turističke zajednice Grada Cresa, Creskog muzeja, Udruge umirovljenika Cresa, Poljoprivredne zadruge Cres, Javne ustanove “Priroda”. Predsjednik Upravnog odbora je gradonačelnik Grada Cresa, gospodin Kristijan Jurjako. Uloga Upravnog odbora jest rukovoditi, nadzirati i potvrditi pilot projekt na lokalnoj razini,imenovati Voditelja projekta i članove Jedinice za provedbu projekta, usvojiti akcijske planove, pregovarati oko proračuna i političkih odluka s Međuministarskom komisijom te predložiti rezultate koje treba usvojiti Međuministarska komisija.

Koordinator programa, gospođa Ranka Saračević-Wurth i Koordinator projekta, gospođa Tatjana Lolić, zadužene su za komunikaciju s Vijećem Europe i koordiniranje rada između raznih upravnih tijela projekta.

Za provedbu pilot projekta lokalnoj razini i ostvarivanje tehničkih rezultata odgovorna je Jedinica za provedbu projekta (JPP) na čelu s Voditeljem projekta i administrativnom tajnikom. Ona je također zadužena za organizaciju svih aktivnosti: pripremu godišnjeg programa rada, uključujući proračun i komunikacijski plan za dijagnostičku fazu, organizaciju rada radnih skupina, razradu jednogodišnjeg akcijskog plana (program rada, raspored, proračun), obavlja poslove tajništva Međuministarske radne skupine i Upravnog odbora, organizira njihove sjednice, izvješćuje ih o rezultatima projekta te im se obraća s prijedlozima i preporukama.

 
Faze provedbe projekta

Projekt se provodio od 2008. godine, u tri odvojene faze. U svakoj fazi osnovalo se nekoliko radnih skupina koje su zajedničkim radom donijela odgovore na određena pitanja:

1. Faza – Dijagnoza – Tko smo? Koje su naše snage i slabosti?
2. Faza – Strategija – Što želimo? Što ćemo učiniti?
3. Faza – Akcijski plan – Kako ćemo to učiniti?

Kraj zadnje faze trebao bi rezultirati potpisanom i usvojenom Poveljom teritorija.U ovom trenutku projekt se nalazi u fazi prelaska iz pilota u provedbu. Sve navedene faze su dovršene te su izdane brojne publikacije, doneseni dokumenti i provedena istraživanja u suradnji sa stručnjacima i lokalnim stanovništvom.

 
Financiranje

 Projekt se financirao doprinosima projektnih partnera (Ministarstvo kulture, Primorsko-goranska županija, Grad Cres), a najvećim dijelom sredstvima Vijeća Europe.Važno je naglasiti da u proračunu projekta ne postoje sredstva namijenjena za financiranje aktivnosti u javnom, civilnom ili poslovnom sektoru.